Le site de partage de la langue marquisienne
Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana
The new site for sharing the Marquesan language

Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.

Te tau vaitini o te tipa o te Henua ènana

E haatià nei te ture ia vaeìa e te nuiìa o te pāio hau henua tikitahi i to âtou paviō. Oia te tumu i tīmata ai te piika « Motu Haka » me te èpikopo Le Cléac’h e kaituto hōhonu ma ùka o hua tekao tumu me i te èhua 1979.

No te ponatekao « drapeau », ua ìò te « pavillon » o te pūpū kape tai farani te ponatekao « paviō ». U tukuìa atii e te èpikopo Dordillon mou ponatekao e toù, o « epaepa » me « pepa » me « tipa ». Na òe ta òe te vaeìa !

E aha te hakatu o te paviō i vaeìa mea hakaìte meitaì atu i te hakatu tumu o te Henua ènana ?

I òto o te paviō o te tau henua tikitahi, u hakātahiìa te tau hakatu , hakatu taetae oko o te huaa me te henua, me te tau haa tumu o hua henua.

I òto o te tipa o te Henua ènana, e toù vaitini me te upoko o Tiki ta tātou e ìte nei. No te aha ?

                  drapeau marquisien 2018

1) - O tokatoka te vai o te hope ma ùka  ; o te vaitini o te èka ènana teâ. tokatoka toitoi na te mea he mea āìna puatou te èka ènana. Òmua naoti, u peàu te ènana he mea « kuuhua » te tau kahu i òpaòpa i te èka moa (te èka i taoìa) : ua too te kahu i te vaitini me te kakaa o te èka. I tēnei, o hua mea anaiho kuuhua me puatou.

Ma tai kākiu, u nanuìa te èka ènana e te ati Hapaa e noho aa i te ketaha o Muake i Nuku Hiva. Ma hope o te kohiìa, u taoìa te tau totama io he èpo, ua ìò he tau poo kekaa ta te Hapaa i hano e hoko atu ma tēia motu, ma tēia motu o te Henua ènana, totahi atu i te kēkē kanauu. O te « èka moa » te ikoa o hua haapeipeiìa.

I vaììa ai te èka me te pani ; i paù ai te tau vehine me te tau kaìoi i to âtou nino me to âtou kahu. Aòè à i tooìa te èka moa e te papa ènana tapu.

I tēnei, no te haatiàtohu i to tātou kaitutoìa, a tiòhi tātou i òto o te mou kāputuèo.

I te tapa hāmani 117-I o te kāputuèo a te èpikopo Dordillon, ia tiòhi tātou i te ponatekao « èka », ua ìte tātou i te ponatekao « curcuma longa », oia te ikoa tuhuka ratino o te èka ènana. E koàka atii ia tātou te mou haaviviniìa kē atu me « s’amuser, s’attarder ; séjourner ; joie, plaisir ; agréable, joyeux ».

Ma hope mai, e ìte tātou ia « èkaèka », « joie, réjouissance, plaisir, divertissement ; réjouissant, joyeux, mélodieux ; se réjouir, s’amuser, se divertir ». O « réjouir, divertir » te haaviviniìa o te pahihana « haaèkaèka ».

I te tapa hāmani 15 o te kōtūòmia « Mou Pona Tekao » a te Tuhuka èo ènana, e ìte tātou « animation, animer », « haaèkaèka ».

I ìte ai tātou, o te vai o te koika me te èkaèka te vai tokatoka āìna puatou o te tipa ènana.

A pīòmi i ùka o vaòniu e ùa ma hope mai, e koàka ìa òe te tatau i te mou haamāàmaìa kē atu.

http://heitaa-felimataohu.blogspot.com/2010/09/drapeau-des-iles-marquises.html

http://tahitinui.blog.lemonde.fr/2009/03/06/le-drapeau-de-larchipel-des-marquises-flag-marquesas/

 

2) - O te vai pūkiki te hope àò o te paviō. U tata èka hua haaviviniìa o pūkiki me « kuà ». Ua ìte meitaì tātou i te akatekao « ūà » i èià, e haamaakau ana i te vai o te ahi.

I òto o te kāputuèo a te èpikopo Dordillon, ma ùka o hua haaviviniìa, e haaviviniìa kē atu to te ponatekao « kuà ».

To mua, e tītahi hakatu manu. Te ùa, e tītahi hakatu ìmutai. Te toù, te tau kuà me i òto mai o te nino ènana. Te , he mea hakaìte i te hakatu meitaì nui o tītahi mēmau, a koè à o tītahi ènana me « te kuà o te ènana ».

I òto ihoa à o hua kāputuèo, mea nui te ponatekao kē e hua mea anaiho me « pūkiki », oia hoì « pūkiki veà kā, pūkiki veà kikā, veà kiki, toii, ūàūà, pūkiki hāveàveà, pūkiki hāveòveò, mona hāuriuri. »

E haamaakau hoì te ponatekao « veà » ia tātou i te « veàveà » me te vai o te ahi. Te ponatekao « kiki » à, u vaeìa e te tau ènana kākiu mea hakaìte i te moni taetae oko i òomiìa e te tau haoè ma nā tai òmua. Me he mea ua ìte meitaì te ènana e pūovo hua puhipuhi kē i te mata me te ìima atii me te hōupo ènana.

Hua vai veàkiki, aòè i ìte hae ìa io he maa èitā, io he henua ; mea hana nui te haakoàkaìa mai. Oia te tumu i haatapuìa ai no te tau poì ma vaho o te papa hakaìki me te papa tāuà.

Me i ùka mai o te kukupa me te toake me te toa moa. U haatapuìa te tau moa no te tau poì kikino ; u avaiìa no te poì tapu mēìa i te vai pūkiki o to âtou tau huu. Ia makimaki òe e kānea i te taavaha, e hano òe e ùa hānere e ìma ònohuu moa, e ùa peà to tēia moa, e ùa peà to tēia moa ; te tiàtohu e ìma hānere peà ta òe e makimaki. Ma vāveka o te èhua 1845, me te taavaha e tahi anaiho, e koàka ia òe te puhi haoè.

Me he mea nui te tau mēmau pūkiki ma he henua, i haatapuìa ai te tau mēmau me te tau ânimara paotū u tata èka to âtou vai me te vai pūkiki.

No te hakaìte atu i te vai « roux, rousse », e tuku mai te èpikopo Dordillon ia « mohonui, paèhiapo, paaù ».

U āìna pūkiki, mea paakiki te tau puaka tukuìa e Porter ia Kiatonui i te èhua 1813 i to īa titiiìa ia Nuku Hiva. Me he e ìma hānere âtou, na te hakaìki anaiho âtou paotū mēìa i to âtou vai.

Oia te tumu i haatapuìa ai atii te tapa i kāneaìa me i òto mai o te tumu āoa, etià e oka/hune te hakaìki me ta īa māhaì hāmua i te « hami hiapo ».

Oia te tumu i haatapuìa ai te keetū kaaea pūkiki i ìteìa ma vaho o te tau haè hiamoe o te poì ookao.

Oia te piò i vaeìa te keetū no te haatū i te àpapa muì o te hōupo o te Haè Pure nui katoriko no Taiohaè.

Ma nā tai kākiu, he mea meitaì te keetū no te hakaìte i te mana hakaìki ; i tēnei tai hou, he mea meitaì atu no te hakaìte atu i te mana o te Etua.

 

3) - Te toù o te hope o te paviō, o te ata o Tiki i vāveka nui ahau o te kōkeotoù tavaìè tata èka me te pou paviō.

Mea nui te ponatekao e hua mea anaiho te haaviviniìa me te ponatekao « tavaìè ». Enā o « tava », o « tavaìè/tavarire » atii me « aoàni » me « tea ».

Ma hope o te moni kiki, o te moni tea te moni haataetae oko ìa e te tau haoè ma nā tai òmua. Mea tea te moni, mea tea atii to âtou kii, i peàuìa ai âtou « kiitea » e te tau ènana.

U haahanaìa atii te ponatekao « tava » ma òto o te avetekao kanahau « tava ài koè » tē hakaìte ana i te memau « ma me he vai hōata ».

Mea tavaìè te vai o te tapa tumu, o te tapa monani, te tapa ute. Ma nā tai kākiu i te Henua ènana e hakatu , e hakatu mate nui, e hakatu heva te vai tavaìè ; totahi atu e hakatu tapu, e hakatu no te tapu.

U tāpīìa me te tapa tavaìè te tau haè i èià i mate ai tītahi ènana ; i tāpīìa me te tapa poou tavaìè te vaka tupapaù i èià i moe ai to īa nino tupapaù. U hakaìteìa me te tapa tavaìè te tau vahi me te tau tahaìa paotū i haatapuìa e te tāuà me te hakaìki.

I tēnei mou , aòè i kēhuì nui te hana a te vai tavaìè i te Henua ènana me te tiàtohu o Motutini farani. Ma vāveka o te haatià katoriko me te haatià porotetani, u ìte hae ìa te nuiìa o te poì te oka nei i te tau kahu tavaìè no te hee i te pure i tēia âtapu, i tēia âtapu. Atii nei no te tau tomiìa nino tupapaù i te â e koàka mai.

Me i òmua, e hakatu o te mate, e hakatu o te ava oko, e hakatu o te tau mēmau tapu te vai tavaìè. Oia te tumu i oka ai te tau ènana i hua vai ia hee âtou i te pure mea hahi i te Etua Mana Nui.

 

4) - I vāveka nui ahau o te kōkeotoù tavaìè, u vae te èpikopo Le Cléac’h me te piika « Motu haka » ia hakaìteìa te ata o Tiki, etià e ìte meitaì ìa te tumu me te tau aka kākiu o te huaa ènana.

I te tīmataìa o te aomāàma ènana, enā O-te-Paona me ta īa vehine O-te-Koena ; o to īa tuehine tītahi. Ma te òaìa o te toù ònohuu ma ono tai ènana, ua noho vāhana-vehine ta âtou tau tama, te tuaana me te tuehine. I tītahi â, u haakoèìa hua hakatu nohoìa.

U tīmata te toù ònohuu ma hitu o te tai ènana me Atea me Atanua. Me i te motu Vavao/Vavau âua me to âua e ònohuu tama ; u apaìa âtou i te ikoa o te tau tumu èitā me te tau tumu âkau, aua tītahi māhaì i apaìa Te Pōnuiatea. U kave mai nātoa âtou i te tumu mei, te me te nuiìa o te tumu âkau kē.

I te ònohuu ma vaù tai ènana ma hope mai, u tihe mai Tiki me ta īa vehine, o Kahuone. Na Tiki i tīmata i te hana patutiki me te hana taai keâ ; oia te piò i ìò ai īa he etua tumu no hua nā hana e ùa.

O Tikitapu ta âua māhaì, o Hinaua ta âua moì. O âua te tupuna o te papa hakaìki kākiu o te Henua Ènana.

(I Taiohae te kohiìa o hua haakakai ènana e te Mihi Gracia i te èhua 1839).

Oia hoì te tumu o te avetekao « te patutiki ». Ma hope mai, i te tiheìa mai o te tau hāoè i te Henua ènana me te nuiìa o to âtou hāmani, u haahanaìa hua ponatekao « patu » no te hana patu ma ùka o hua tau paka hāmani ; ua ìò te patutiki he patureta. Ia haatapuìa te hana patutiki ma ùka he kii ènana, i tīmata ai tahipito i te hana haatiki âkau, i hana ananu hakanā tahipito i te hana patutiki.

E aha à te tau ture i puta mai i 1863, 1877 me 1898 mea haakoè i te hana patutiki i te Henua Ènana, àòè i kaò, u pohuè ananu tihe i te â nei.

I te â 15 o te meàma Pohe no 2019, u huìkēìa te ata o Tiki i ùka o te paviō ènana. Na Teìki Huukena i patuata i te matatiki hou ta ôtou e ìte nei i te ata ma ùka .

 

Te paviō o tēia henua, o tēia henua, e hakatu o te haatahiìa o te huaa tumu me to īa henua tumu.

Te toitoiìa, mea kē te hakatu tekao i te kēkē ùka, mea kē te hakatu tekao i te kēkē àò. Mea kē te haahitiponaìa i Nuku Hiva, mea kē te hakahitiponaìa i Ua Pou. Mea kē te takiìa èo i tēia motu, i tēia motu.

E aha à mea kē te takiìa èo i tēia motu, i tēia motu, e tahi èo anaiho.

E aha à te nuiìa o te motu henua, e tahi huaa anaiho, e tahi henua anaiho, oia hoì te Henua ènana me te Fenua ènata.

« E Tahi Henua/Fenua, E Tahi Huaa, E Tahi Èo ! Huiii, Huiii, Huuiiiaaa ! » : oia te toumaki hou, te hono hou no tēnei tai hou.

 

Patuìa e Jacques Iakopo Pelleau.
U haatoitoiìa te patuhei vāàna i te tau aahiìa a te Haè tuhuka èo ènana i te 20/08/2022.

 

Comments est propulsé par CComment