Le site de partage de la langue marquisienne
Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana
The new site for sharing the Marquesan language

Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.

Ma òto o ta īa pure, ua ape Vaekehu i te tau ètua ènana ia toko mai i to īa tau ati ; aòè âtou i āpuu i ta īa pure vevaò.
U patuìa tēnei hīmene a Moetai no te kaòìa o Roo ; i tēnei mou â, ia mate nui tītahi hoa, e hīmene hakaùa ìa.
E haamamae te patutiki i te kii ènana ; e ìò ai te nino e mea kanahau pao.
I hea to òe kāìèìa ? I hea to òe tapuìa ? I hea to òe toa nuiìa ? Ua topa i òto (o) te mana o te moni...
E ape mai nei tēnei hīmene a Moetai i haamaakau ananu tātou i te nuiìa o te kuhane o te ènana i mate nui ; e noho aa âtou i Havaiki.
U apeìa tātou e piki i ùka o te meàe tapu no te haamaakau i te tau tupuna.
U patuìa tēnei èo takièka e Isidore Kohumoetini no te haì i te hānauìa me te papatemaìa o Moenau, ta īa iâmutu te i tupu i Toahotu, he kaavai no Tahiti.E haamaakau nei hua èo takièka i te hiamoe moû o te tama momo.
A  ! No òe tēnei henua ! A hakavaa i to òe toa nui à ! A too hakaùa i te henua i kamoìa e te tau hāoè vaavō !
Te hānauìa o Heivao, he hana māeka. I patuìa ai e Isidore Kohumoetini tēnei èo takièka mea hahi i ta īa iâmutu i pohuè meitaì ai.
O ai tātou ? Me i hea mai tātou ? E hee tātou i hea ? Oia nei te tumu tekao no tēnei èo takièka a Moetai…
O Pakoko, ma tai òmua, he hakaìki pāokooko īa o kaavai e toù o Haavao me Hikoei me Pakiu i Taiohae.
U patuìa tēnei èo takièka e Bruno Kohumoetini no te hahi ia Vaietahi, te toa nui o te tai kākiu i noho i Ua Pou.
E hīmene hinenaò tēnei no tītahi ènana te i haatiki i te ikoa o ta īa vehine ma ùka o to īa iho hōupo.