Le site de partage de la langue marquisienne
Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana
The new site for sharing the Marquesan language

Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.

I Ua Pou to ù tīmataìa i te hakako mai i te èo ènana/ènata i te èhua 1995.
I mua o tītahi hana haakiiete, e taaàu oti tātou i te koakoa, te pekē me te mehea ; i peàu ai oti tātou « Auē te kanahau ! » akoè à « Mea paòpaò ! »
Mea nui te ponatekao mea hakaìte atu i te hakatu o te hana. Me i òto mai âtou paotū o te kāputuèo a te èpikopo Dordillon.
I tēnei mou , mea nui te poì hou e haahana hae i te ponatekao « maè ».
No te ponatekao farani « histoire », e toù ponatekao ènana. Pēhea hoì te vaeìa ?
A mou i tēnei, u hakaìte atu au ia ôtou i te ponatekao kākiu « moenahu / moenehu », o « u haatūhaèìa » te haaviviniìa. Ma hope mai, i òto o to ù tatauìa mautahi ananu i te kāputuèo a te èpikopo Dordillon, u koàka ia ù te mou ponatekao, o « haapohuè hakaùa » te haaviviniìa.
U makimaki oko au e haapohuè hakaùa mai i mou ponatekao kākiu e ùa : moenahu/moenehu me papatohua.
I òto o te kāputuèo a te èpikopo Dordillon, ua ìte au i te ponatekao « nike », me io te kēkē ùka, he hua mea anaiho te haaviviniìa me « pao, hika ».
Ma tai kākiu, o puni te ikoa o te èhua meàma.
Mea òko nui te hana ìima ènana ma he aomāàma vii pu. Ma tai kākiu, e kānea nei te tau tuhuka i te tau haìna kohoàokoìa e te tiàtohu o te mataèinaa.
Ma òto o ta ù tatauìa mau o te kāputuèo a te èpikopo Dordillon, u koàka ia ù te nuiìa o te ponatekao kanahau pao. I òto o tēnei hātika o te tohua niutavavā « te èo », e àva atu au me ôtou i hua tau taetae. O « heihei » to mua ponatekao kanahau.