Le site de partage de la langue marquisienne
Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana
The new site for sharing the Marquesan language

Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.

NĀ KŌMAÌ ÈNANA E ÙA

Te toitoiìa, kōmaì to te vehine, no te vāhana anaiho te kōmaì, mea à ua hani te ènana e peàu « kōmaì » mea haaèo mai i te ponatekao farani « sexe »… Ua ìte meitaì te nuiìa o te ènana/ènata i te puke ponatekao hauhau i ùka o kōmaì e ùa. Ia ūiūiìa atu e au, he ènana i makimaki e tuku mai kata koè i te tau ponatekao hei. Ma òto o ta ù umihiìa ponatekao, u makimaki au e ìte e aha te mou ponatekao hei pao mea hakaìte atu i te tau hope o te kōmaì vāhana/vehine.

Ua hano au e tutuki me tītahi òna hoa no ù, me Teeituiani Félicité Kimitete. U kave mai au i te mou ata haakoàkaìa mai me io te niutavavā me to ù hakaìte atu ia Teei te i vaièi mai i te tau ikoa paotū. He mea taetae nui hua mou ponatekao mea haapuàha i hua tumutekao i haatapu hae ìa e tahipito.

komai vahana Copy

O te , akoè à te nui te ikoa tumu o te tiàtohu o te kōmaì vāhana. Oia te ata me te tau ikoa tumu o te kōmaì vāhana me tītahi tekao hakaìte taetae oko. No te hakaìte atu he mea na īa anaiho te poopia o to īa vāhana, u apaìa o tetē e te vehine. O te piu te uaua ma o te poàma pia. U vavaòìa pia mimitū te tau māhaì i pātehe koè ìa ; u vavaòìa tetēpūhei te tau vāhana aòè i pāteheìa. Koùtaù nui ia òe, e Teei, no hua mou ponatekao taetae nui !

TE KŌMAÌ VEHINE

160530 te komai vehine large Copy

Oia te ata me te tau ikoa tumu o te kōmaì vehine me tītahi tekao hakaìte taetae oko. O te noinoi vehine te ikoa tumu o te kōmaì vehine. Me i òto mai o te èo tahiti te ponatekao « pipiro/piropiro » ; koè nui e haahana hakaùa mai !

TĪTAHI MOU HAAMĀÀMAÌA

U ape mai tītahi me io ôtou, e aha te haaviviniìa o te mou ponatekao farani « le vagin » me « l’utérus/la matrice » me « le placenta » ; mea ananu.

Ua ìte meitaì tātou, o te putatoè te tomoìa o te « vagin » ; ma òto òa, enā te « utérus/matrice », oia hoì te vahi i èià e tupu ai te tama ma òto o te kaka peàuìa « placenta » ma he èo farani.

I tēnei, a tiòhi mai tātou i te mou ponatekao i tukuìa mai ma òto o na mou kāputuèo èo ènana e ùa a te èpikopo Dordillon. e tahi ponatekao i òto o te « Ponatekao tāpapaìa » a te èpikopo Le Cléac’h.

1) - I òto o te kāputuèo òomiìa i te èhua 1904 (1999), e ìte tātou :

*- « vagin » : touto, kōpū èpo.

*- « utérus/matrice » : pokopoko, hee/fee tama.

*- « placenta » : kahu tama, henua.


2) - I òto o te kāputuèo òomiìa i te èhua 1931, e ìte tātou :

*- « vagin » : kōpū èpo.

*- « utérus/matrice » : hee tama ; « col de l’utérus » : touto.

- « placenta » : henua, pūheehee, pūfeefee, pūveevee ; « U hānau hee te tama : l’enfant est né avec son placenta ».

Me he mea ta ôtou e ìte nei, mea nui te ponatekao  ; na òe ta òe te vaeìa. A tuku mai i to òe maakau.


Te ponatekao « titoi »

I tēnei tai hou, ua ìò hua ponatekao he tekao hauhau. No te aha ?

1) - I òto o te kāputuèo a te tuhuka èo tahiti, te Fare Vāna’a, e ìte tātou :

*- Tītoi : e toi ma àò i te kiipia mea hakaìte i te poàma pia. (Aê tekao hauhau tenā !) O « Tītoi te ure ! » te ponatekao hauhau ma he èo tahiti.

2) - U peàu mai Teei ia ù : « Òmua, i to ù houìa, aê tekao hauhau hua ponatekao titoi. U apaìa ai te ikoa o « Paepae Titoiìavehine » te « Paepae Pikivehine » o Temehea i Taiohae

 

Patuìa e Jacques Iakopo Pelleau
U haatoitoiìa te patuhei vāàna i te tau aahiìa a te Haè tuhuka èo ènana i te 21/08/2022.

 

 

 

Comments est propulsé par CComment