Le site de partage de la langue marquisienne Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana The new site for sharing the Marquesan language
Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.
I nā pū haamevaha tekao e ùa o te Henua ènana, mea tuhuka hoì te tau poì e hana nei i èià ; u haataetae âtou i te èo ènana/ènata.
I tēnei tai hou, i te Henua ènana nei, u òko hae ìa te avetekao tahiti « fa’atura i te ture ». Enā à te ponatekao hei pao ma he èo ènana.
E tahi ponatekao èo tahiti tēnei i òkoìa io tītahi pū haamevaha èo e tū nei i Taiohae : « E ìma paha pūpū ?».
Ia òkoìa hua mou ponatekao io tītahi pū haamevaha èo, u mamae to ù nā puaìka na te mea, i òto o te kāputuèo « Mou Pona Tekao » a te Haè tuhuka èo ènana, enā hoì te ponatekao hei pao no te haaèo mai i hua mou ponatekao farani.
E haahana hae ìa te ponatekao èo tahiti tauturu e te nuiìa o te ènana ; enā hoì à e ùa ponatekao èo ènana e hua mea anaiho te haaviviniìa me tauturu.