Le site de partage de la langue marquisienne
Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana
The new site for sharing the Marquesan language

Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.

Tau pure no te tominika ònohuu ma iva o te Ava ma te èhua, èhua C (10/08/2025)

« A matavaa ôtou, a tiaki : na te mea, aòè ôtou i ìte i te hora e tihe mai ai te Tama a te Ènana. » « A matavaa ôtou, a tiaki : na te mea, aòè ôtou i ìte i te hora e tihe mai ai te Tama a te Ènana. »

TOMINIKA ÒNOHUU MA IVA O TE AVA MA TE ÈHUA

TATAUÌA O TE HĀMANI O TE MĀÀMA     18, 6-9

6       Ua ìte to tātou tau tupuna,

        te Pakate te o te haapohuèìa.

        Ua ìò ia âtou te koakoa nui mēìa ta âtou i ìte òmua

        e aha te tekao ta âtou i haatià.

7       E te Hatu e, u tiaki to Òe mataèinaa,

        epō e haapohuè Òe i te poì toitoi

        me te haahika i te poì e tōua ia âtou.

8       I hua ava anaiho, u mamape Òe

        i te tau ènana e tōua aa ia mātou.

        Ua vae Òe ia mātou no te vaièi mai i to Òe kāìè.

9       I te pāòto hakanā o to âtou haè,

        te tau moupuna i ùka o te poì toitoi,

        u ùtuna âtou i te hēaka Pakate.

        I muì iho, u haahou ma he koekoe e tahi i te Piimau tapu,

        e peàu aa pēènei :

        « Mātou, poì peàto, a àva atu àva mai mātou

        i te mea meitaì me te mea haauē mai. »

        Ma hope mai, u kāhua âtou

        i te hīmene haahuaèkaèka o to âtou tau tupuna.

 

TARAMO 33 (32), 1.12, 18-19, 20.22

Mamau te mataèinaa o te Etua.      33, 12

 

1       A hīmene me te koakoa i te Hatu,

        U hei nui e hahi ôtou, e te tau ènana toitoi.

12     Mamau te mataèinaa ia ìò te Etua he Hatu no īa.

        Mamau te henua vaeìa me he pāpua no te Hatu.

 

18     Ua toko te Etua i te tau ènana pakaihi ia Īa,

        Te poì e tetaì mau i to Īa kāòha mai,

19     U haapohuè ia âtou me io te ìno me te mateìa

        Te haapohuè i te ava o te ìno me te oke nui.

 

20     O te Hatu te tumu o to tātou pohuè.

        O Īa to tātou toko me te vavao.

22     E te Hatu e, a noho mau to Òe kāòha i ùka o mātou

        Atii me mātou e tetaì mau i to Òe vaièiìa.

 

TATAUÌA O TE HĀMANI I TO HEPEREO       11, 1-2 8-19

akoè à 11,1-2.8-12

        E tu ù tau tuàne tuehine.

1       Na te haatià i haatiàtohu e koàka mai ia tātou

        te tau taetae ta tātou e tetaì nei.

        Na te haatià i peàu mai

        he mea tiàtohu te tau mēmau u te e ìteìa.

2       U haameitaì te Etua i to tātou tau tupuna

        mēìa i to âtou haatià.

8       Mēìa i te haatià,

        u aotahi Aparahamo i te Etua te i vevaò ia īa.

        U titii Aparahamo i to īa henua no te hee i te henua .

        O īa te henua e ìò ia īa ma tītahi â.

        Ua hee hoì Aparahamo ìte koè i hea.

9       Mēìa i to īa haatià,

        ua tihe Aparahamo i te henua peàuìa e te Etua.

        Ua noho īa io hua henua me he manihii, i òto o te haèâ.

        Atii Itaako, Iakopo te i ìte e ìò ia âua hua henua

        vāàna ta te Etua i peàu.

10      U tetaì Aparahamo i te pāpuahaè haatūìa i ùka o te tūàka.

        Na te Etua i kānea i te ata o hua pāpuahaè,

        na te Etua e haatū ia īa.

11      Mēìa i te haatià,

        ua tupu Tara i te tama, e aha à u uehine īa.

        U maakau hoì Tara e haapao te Etua i te mea ta īa i peàu.

12      Ma èià, me i òto mai o te ènana e tahi anaè, kooūa ,

        ua tupu te ati nui nui atu i te tau hetū o te ataàki,

        nui atu i te one io te hiku o te tai.

13      Ma òto o te haatià,

        u mamate âtou paotū, ìte koè i te mea i peàuìa.

        Atià, u tiòhi atu âtou i hua taetae me i te vahi memao.

        Ua maakau hoì âtou me he tau manihii

        io te ao nei âtou, e hee, hee ananu.

14      I te ava u kaituto atii te tau ènana,

        u haatiàtohu hoì ua tūtū âtou

        me te tau manihii e ùmihi aa i to âtou henua tumu.

15      Aòè âtou i haamaakau i te henua ta âtou i titii i mua atu.

        U koàka ia âtou e hua atu i tēia henua.

16      U kōhoà âtou i te henua meitaì atu :

        te àki, te havaiki meitaì.

        O īa te tumu ua ao te Etua e apaìa : to âtou Etua.

        Tōtahi atu, na te Etua iho e kānea i te pāpuahaè no âtou.

17      I te ava u haaveke te Etua ia Aparahamo,

        mēìa i to īa haatià, u ùtuna Aparahamo ia Itaako.

18      E aha à u peàu te Etua ia Aparahamo

        e haanui i to īa ati i ùka me i òto o Itaako,

        ua ao Aparahamo te ùtuna i ta īa òna tama,

        he tama tootahi Itaako.

19      U haatià hoì Aparahamo e koàka i te Etua

        te haapohuè hakaùa i te poì mamate.

        No èià, me he mea e hua ta īa tama io īa,

        atii me te haatū hakaùa i te poì mamate.

 

ALLELUIA ALLELUIA

                                                                                          Mt .24, 42.44

A matavaa ôtou, a tiaki : na te mea, aòè ôtou i ìte
i te hora e tihe mai ai te Tama a te Ènana.

 

ÈVANERIO O IETU KIRITO VĀÀNA E RUKA     12, 32-48

        I tēia mou , u peàu Ietu i to Īa tau kouâ pēènei :

32      Umoì e haametaù, e te naho mutō iti noa.

        U makimaki to ôtou Motua

        e vaièi atu ia ôtou i te Patirēia.

33      A hoko atu i to ôtou tau mēmau paotū.

        Te moni i koàka mai, a vaièi atu i te poì veve.

        A kānea i te tiha moni aòè e paoìa i te .

        A haapuke i te tau taetae io he àki.

        I èià, aòè te ènana kamo e haatata mai,

        aòè e pao i te kai a te piura.

34      Te vahi i èià to ôtou taetae, i èià me to ôtou koekoe.

35      A taka i te kooi me te haauà i to ôtou àma.

36      A tūtū ôtou me te poì e tetaì i to âtou vivini

        ia hua mai īa me i te koìka mātiri.

        Etià e pepeù anamai âtou ia tihe īa

        me to īa paopao i te avaputa,

37      Mamau te mou tāvini ta te vivini i koàka mai

        e matavaa aa i te ava o to īa huaìa io he haè.

        Ma te tiàtohu, u peàu au ia ôtou : e takakooi te vivini

        me te haanoho i hua tau tāvini io he tapukai,

        na īa te tuha i te mea kai ia âtou tikitahi.

38      Ia tihe te vivini i te tūmoe nui oti, i te hāhakateiao oti,

        mamau te tau tāvini matavaa aa.

39      A vivini meitaì ôtou : anoa i ìte te heihaè

        i te hora e tihe ai te ènana kamo,

        aòè īa i avai te haaputaèe i te pākeâ o te haè.

40      Atii me ia ôtou, a haapeipei me ia ôtou :

        e tihe mai hoì te Tama a te Ènana

        i te hora aòè ôtou i ìte. »

41      U peàu Petero : « E te Hatu e,

        no mātou anaè tēnei tekao haapupuà,

        akoè à no te tau ènana paotū ? »

42      U peàu te Hatu :

        « O ai òa te vivini toitoi, te vivini māàma,

        te i vaeìa e te heihaè no te haatee i to īa poì hana

        me te tuha ia âtou, i te ava e hei, i te hope haraoa tee ?

43      Mamau hua tāvini, ta te heihaè e koàka mai

        e hana atii, i te ava o to īa hua mai.

44      Ma te tiàtohu, u peàu au ia ôtou :

        e vae me te haatū te heihaè

        i hua tāvini no te tiòhi i to īa tau taetae paotū.

45      Atià, me kaituto hua tāvini pēènei :

        Aòè e tihe vave mai to ù hatu.

        No èià, e tīmata īa e pehi i te tau tueni,

        me te tau vāhana me te tau vehine,

        e kai oko īa me te inu haakona.

46      E tihe mai te hatu o hua tāvini

        i te â i tetaìkoèìa, i te hora ìtekoèìa.

        E haatopa te hatu i te tuki i ùka o hua tāvini

        me te haakē ia īa me te tau poì te i titii i te Etua.

47      No te ìte te tāvini i te makimaki o to īa hatu,

        atià aòè he mea ta īa i haapei, ta īa i hana atu,

        e pepehiìa īa, e tātāìa īa.

48      Atià, me he mea u te e ìte te tāvini i te makimaki o to īa hatu,

        e mea à ua hana īa i te hana pē, e tāìa he mea iti.

        Ia nui te mea i vaièiìa atu i te ènana,

        e apeìa me io īa te mea nui.

        Ia nui te mea i tukuìa i te ènana no te tiòhi meitaì,

        he mea nui te taetae e apeìa me io īa. »

 

Comments est propulsé par CComment