A)- I te tapa hāmani 172-I o ta īa hāmani haavivini ponatekao, u patu mai te èpikopo Dordillon :
*- Mahaò : admirable, étonnant ; admirer, être rempli d’admiration ; louer quelqu’un ; s’étonner ; pē/pī i te mahaò : être grandement surpris, ravi, étonné de…
B)- Ua ìte hoì tātou i te âkakai « Le Petit Prince » patuìa e Antoine de Saint-Exupéry. I te èhua 2010, u huììa mai hua hāmani ma he èo ènata e Tehaumate Tetahiotupa me te tau tuhuka èo ènana to īa mou hoa. O « Te Tama hakāìki iti » te ikoa ma he èo ènana ; haè òomi hāmani : Haere Pō, Tahiti, 2010.
I ìò ai hua hāmani he memau taetae oko no tātou no te nuiìa o te kāneaìa avetekao me te tau ponatekao o tēnei tai hou enā i òto me he mea te mou kio ma hope iho.
*- Tapa hāmani 10 : « J’ai vu un petit bonhomme tout à fait extraordinaire… » / « Me to ù ìte e tahi kaiū ènana mahaò nui… »
*- Tapa hāmani 10 : « …avec des yeux tout ronds d’étonnement ». / « …me nā mou mata pī i te mahaò ».
*- Tapa hāmani 16 : « Ça ne pouvait pas m’étonner beaucoup. » / « Aè hoì au i mahaò oko. »
C)- E koàka atii ia tātou e hakaìte atu i to tātou mahaò me te ponatekao « kiiete ».
1)- Te vahi oko, aè koàka ia tātou hua ponatekao i òto o te hāmani i òomiìa i te èhua 1903 ; e koàka anaiho i òto o te hāmani haavivini ponatekao no 1931.
*- Tapa hāmani 221-I : Kiiete : frisson, sursaut, surprise ; frissonner, tressaillir. « U kiiete Toma i te haametaù. » / « Toma frissonne/frissonna de peur ».
2)- I òto o « Te Tama Hakāìki iti » e ìte tātou :
*- Tapa hāmani 9 : « Alors vous imaginez ma surprise quand… » / « E vivini ana ôtou i toù kiiete i… »
*- Tapa hāmani 13 : « Mais je fus bien surpris de voir s’illuminer le visage de mon jeune juge. » / « Mea à, o au te mea i kiiete i to ù ìteìa (i) te puàhaìa o te mata o to ù haavā māhaì hou. »
D)- I òto o nā mou hāmani haavivini ponatekao e ùa, e ìte tātou i te ponatekao « èmièe », e hua mea ananu te haaviviniìa me « kiiete ».
I tēnei tai hou, u hakaìteìa tītahi haaviviniìa kē, oia hoì « être choqué » me he mea ua ìte tātou io te tapa hāmani 26 o te hāmani tāpapa ponatekao a te haè hāmani Ioteve Peato no Taiohaè. U aahiìa tēna hana e Poi Taata ; i òto o hua hāmani u hakaìteìa te tau ponatekao ma he èo ènana, ma he èo farani me te èo menike. Me te nuiìa o te ata kanahau !
E)- E koàka atii ia tātou te hakaìte atu i to tātou mahaò e haahana ana i te mau mehea :
1)- « Kanahau ! », « O ! Kanahau ! »
Tītahi tekao hakaìte. I te mou pō òmua, e peàuìa aa tokotahi anaè te ponatekao « kanahau ». I tēnei u haahanaìa mea hakaìte i te hakatu o te tau mea paotū.
2)- Te mou hakatu kē :
« Ae ! Ae ! Ae ! Ae ! »
« Auē te mahaò ! »
« Ihe te mei heò ! », « Eve te mei heò ! »
« Ihea te èmièe ! »
« E ao paa ! » (« C’est étonnant ! » - Dordillon, tapa hāmani 116-I)
3)- Ma òto o « Te tama Hakaìki iti » :
*- Tapa hāmani 13 : « Tiens ! Il (le petit mouton) s’est endormi. » / « E ō ! U hiamoe te kaiū mutō. »
*- Tapa hāmani 15 : « Quelle drôle d’idée ! » / « Teia maakau huìkē ! »
4)- Me he mea u mahaò òe i hua tau mea, e peàu mai oti òe : « Ae ? »
5)- Tekao paoìa, enā ma òto o nā èo e ùa, e ùa kāneaìa tataèka tītahi me tītahi. Ma he èo farani : « Les bras m’en tombent ! », ma he èo ènana : « Ua motu tu ù ìima ! » (Dordillon, p. 191-I)
F)- Mea haanui aè i to tātou ìte i te èo, a tiòhi meitaì tātou i hua mou ponatekao èo tahiti « māere » me « fa’ahiahia ». O « stupéfiant, merveilleux, admirable ; être rempli d’admiration » te mou haaviviniìa i tukuìa mai e te pū tuhuka èo tahiti.
No te èpikopo Dordillon mea kē hua mou ponatekao. Oia nei to īa maakau i òto o ta īa hāmani haavivini ponatekao.
*- Io he tapa hāmani 187-II, no « stupéfiant », u patuìa ai « Mea èmièe, mea haametaù ».
*- Io he tapa hāmani 133-II, no « merveilleux » me « merveille », u patuìa ai « Mea kanahau oko, mea makivikivi ».
*- Io he tapa hāmani 9-I, no « admirable », e tatau tātou « kanahau » me « mahaò ».
I tēnei tai hou, e vivini meitaì te tau tama ènana paotū i te tau hakatu kē o hua mou ponatekao.
G)- Tekao paoìa (oti)...
I tēnei, ia ìte tātou i te mea kanahau pao, aua tātou e haahana hakaùa i nā mou ponatekao « fa’ahiahia » me « māere » ! A haahana à tātou i nā mou ponatekao èo ènana e ùa, o « makivikivi » me « mahaò ».
Atii nei, ma mua o tītahi hana meitaì oko, e koàka ia tātou te peàu : « Mea makivikivi ! » a koè à « Mea mahaò ! » a koè à « E ao paa ! ».
Patuìa e Jacques Iakopo Pelleau -2016, corrigé 2019 -