Le site de partage de la langue marquisienne
Te tohua niutavavā hou mea àva atu àva mai i te èo ènana
The new site for sharing the Marquesan language

Vue de la plage Vainaho et du Fort Collet, Taiohae, Nuku Hiva. René Gillotin, 1844.

Me i hea mai oti te ponatekao MAÈ ?

I tēnei mou , mea nui te poì hou e haahana hae i te ponatekao « maè ».

geant


E hua mea ananu tēnei ponatekao me te ponatekao makā. Tōtahi atu, atii me ponatekao e ùa, o kaiū me òna, ma mua ananu âtou o te ponatekao hakaìteìa e âtou.

Mea òa to ù ùmihiìa me i hea mai hua ponatekao maè, me to ù tiòhiìa i òto o te kāputuèo a te Tuhuka èo tahiti, mēìa u maakau au me i òto mai oti o hua èo te ponatekao maè. he mea i koàka ia ù.

I tītahi â, ma òto o to ù ùmihiìa mau i òto o te kāputuèo a te èpikopo Dordillon, ua ìte au i te ponatekao humare atii me ponatekao e ùa, o humoro me humoo ma muì mai. O makā te haaviviniìa o mou ponatekao e toù.

U vivini anamai ai au i te humuìa ma vāveka o humare me maè. Me to ù ūiūi atu i to ù mou hoa ènana. Aòè âtou i ìte i te ponatekao humare ; o te ponatekao umare hoì ta âtou i ìte. E hua mea ananu te haaviviniìa me makā, mea à, he mea i òto o tītahi kāputuèo.

Vāàna e to ù ìte, aòè humoro me humoo i òko hakaùa ìa i tēnei tai hou. To ù maakau, òmua ìka, ua ìò te ponatekao humare o umare ; ma hope mai, ua ìò o mare ; i te paoìa ua ìò o maè.


Me he mea ua to òe maakau me to ù, a hakaìte mai ; me he mea ua hei òe me au, a peàu mai !


A pīòmi înei no te tatau i te tekao ma he èo farani !


Patuìa e Jacques Iakopo Pelleau.
U haatoitoiìa te patuhei vāàna i te tau aahiìa a te Haè tuhuka èo ènana i te 21/08/2022.

 

Comments est propulsé par CComment